Parlament mladih - škola demokracije
- Zašto je važno sudjelovanje
- Međugeneracijski savez
- Investiranje u mlade – investiranje u budućnosti
- Ideje i principi
- Koraci u osnivanju
- Kako je i zašto nastao parlament mladih grada Slavonskog Broda
- Izbor najboljeg školskog projekta
- Tijela s kojima Parlament mladih usko surađuje
- Funkcije u Parlamentu mladih
Što je parlament mladih?
Detaljnije o projektuIdeje i principi
Ideje i principi sadržani u međunarodnim dokumentima koji se odnose na prava djece i mladih i mogućnost njihova sudjelovanja u demokratskim procesima
UN-ova konvencija o pravima djeteta jedan je od važnijih
dokumenata za države koje su ga prihvatile, u kojem su defi nirana
opća prava djece (osobe do 18 godina). Države ugovornice dužne
su se pridržavati konvencije i omogućiti djeci pun razvoj njihove
ličnosti. Između ostalog u tekstu konvencije (članak 12.) piše da
će „države ugovornice osigurati djetetu, koje je sposobno oblikovati
vlastito mišljenje, pravo na izražavanje misli u svim stvarima
koje se odnose na njega, te im pridavati značaj u skladu s uzrastom
djeteta“. U nastavku teksta konvencije još stoji i da „dijete ima
pravo na slobodu izražavanja, što uključuje slobodu traženja, primanja
i davanja obavijesti i ideja svake vrste, bez obzira na granice,
bilo usmeno bilo tiskom ili pismom, umjetnošću, ili nekim drugim
sredstvom djetetovog odabira“. Države ugovornice su također
dužne djetetu priznati pravo na slobodu misli, savjesti i vjere, te
„pravo na slobodu udruživanja i slobodu mirnog okupljanja“.
Rezolucijom 237/1992
Stalna konferencija lokalnih i regionalnih vlasti u Europi usvaja Povelju mladih o sudjelovanju u lokalnom društvenom životu:
’’općine i ostale teritorijalne jedinice omogućit će adekvatne institucionalne uvjete za sudjelovanje mladih u donošenju odluka i raspravama o problemima od njihova interesa, … omogućit će i podržati vijeća mladih koja funkcioniraju kao strukture aktivnog sudjelovanja…’’
Europska povelja o sudjelovanju mladih u životu općina i regija/
županija donesena je 19. ožujka 1992. godine i također je važan
dokument koji pomaže djeci (mladima) da se aktivnije uključe u
društveni život svojih lokalnih zajednica. Tome je posvećen i jedan dio
povelje. Tako u jednoj točki povelje stoji da bi mladi „svjesni socijalnih
i kulturnih promjena u društvu, susjedstvu ili selu trebali preuzeti
direktnu odgovornost za projekte i odigrati važnu ulogu u svim
srodnim poslovima“. U tu svrhu mjesne i regionalne vlasti obvezuju
se osmisliti ili podržati vijeća mladih koja funkcioniraju kao tijela za
aktivno sudjelovanje u kojima mladi biraju svoje predstavnike. Vijeće mladih sastoji se u potpunosti od mladih, a njihovim raspravama prisustvuju
gradonačelnik ili općinski/gradski vijećnik za pitanja mladih.
„Mladi se u vijeće mladih biraju na osnovi sociološke strukture
u općini, uključujući mladeške strukture iz susjedstva,
mladeške udruge, mladeške centre i društvene centre, savjete
za mlade i škole“, naglašeno je u povelji. Iz oba dokumenta
vidljivo je da mladima treba omogućiti normalan razvoj, ali i
aktivniji rad kojim poboljšavaju uvjete u kojima žive i djeluju.
„Omogućujući mladima da iznose svoja mišljenja o problemima
koja ih tište, omogućujemo im vježbanje demokracije i
sudjelovanje u odlučivanju u javnom životu“, ističe se u Europskoj
povelji o sudjelovanju mladih u životu općina i regija/županija.