Parlament mladih - škola demokracije
- Zašto je važno sudjelovanje
- Međugeneracijski savez
- Investiranje u mlade – investiranje u budućnosti
- Ideje i principi
- Koraci u osnivanju
- Kako je i zašto nastao parlament mladih grada Slavonskog Broda
- Izbor najboljeg školskog projekta
- Tijela s kojima Parlament mladih usko surađuje
- Funkcije u Parlamentu mladih
Što je parlament mladih?
Detaljnije o projektuKoraci u osnivanju
1. OSNIVANJE KOORDINACIJSKOG ODBORA
Osoba zainteresirana za provedbu projekta pronalazi suradnike koji će zajedno s njom zastupati ideju osnivanja parlamenta mladih. Svakoj odabranoj osobi posebice izlaže ideju i korake koje je potrebno poduzeti da bi se ona ostvarila, a zatim ih sve zajedno poziva na sastanak na kojem se ponovno svima izlaže ideja o osnutku parlamenta mladih. Na tom prvom sastanku osniva se koordinacijski odbor koji se tijekom provedbe projekta može povećavati, mijenjati svoj sastav. Utvrdite SWOT analizu koordinacijskog odbora.
U čemu je njegova snaga? Koje su mu slabosti? Koje su to mogućnosti izvan odbora, a koje bi vam mogle koristiti? Koje su vanjske prijetnje koje bi mogle zasmetati u provedbi vaše ideje?
Postoje još neke analize koje bi bilo dobro provesti tijekom rada koordinacijskog odbora koje se ne bi odnosile samo na rad odbora, nego i na rad parlamenta mladih, njegovih tijela, vlade itd. Druga poznata i rasprostranjena analiza u procesu vrednovanja i planiranja je PEST analiza (odnosi se mogućnosti i čimbenike – političke, ekonomske, socijalne i tehnološke - koji karakteriziraju sredinu u kojoj želite svoju ideju provesti u djelo, a koji mogu pospješiti ili otežati vaše djelovanje).
Također se na ovom prvom sastanku planira program provedbe ideje i osmišljava strategija, slijedeći ove faze:
Što želite postići?
Na koga želite djelovati?
Koje promjene očekujete da će se zbiti?
Na koji način ćete ostvariti te promjene?
Koja ćete sredstva koristiti kako biste ostvarili promjene?
Potom slijedi izrada plana djelovanja/akcijskog plana. Koordinacijski odbor mora utvrditi: koji se zadaci moraju izvršiti, tko će preuzeti koji zadatak i s
kojim osobama/s kojim sredstvima će ga obaviti, i kada, u kojem vremenskom periodu se trebaju obaviti.
Djelotvorni akcijski plan slijedi engleski akronim SMART; akcijski plan je specifičan (specific), mjerljiv (measurable), primjenjiv (applicable), realističan (realistic) i ima vremenski okvir (time-frames).
Koordinator ili koordinacijski odbor dužan je osigurati svu moguću dokumentaciju i odrediti parametre potrebne za provedbu projekta:
broj osnovnih i srednjih škola, visokoškolskih ustanova; udruga djece i mladih; udruga koje se bave mladima; popis osoba voljnih se uključiti u rad – ravnatelja, učitelja, djelatnika gradskih/županijskih odjela za društvene djelatnosti, predstavnika političkih, kulturnih i javnih institucija, udruga poslodavaca, sindikata, nevladinih udruga, građanskih društava i inicijativa, medija.
2. PREDSTAVLJANJE PROJEKTA PREDSTAVNICIMA LOKALNE UPRAVE I SAMOUPRAVE
Ideju o osnivanju parlamenta mladih treba predstaviti predstavnicima lokalne uprave i samouprave. Neophodno je osigurati podršku od strane gradonačelnika i predsjednika gradskog vijeća/župana i predsjednika županijske skupštine; oni bi trebali nazočiti svakoj sjednici parlamenta mladih i isto tako osiguravati prostor gradske/županijske vijećnice za zasjedanja parlamenta mladih. Odnos i način suradnje parlamenta mladih i gradskog vijeća/županijskog skupštine može se čak regulirati posebnom odlukom.
3. RASPRAVA O PROJEKTU S OSOBAMA KOJE ĆE SUDJELOVATI U NJEGOVOM PROVOĐENJU
Lokalni koordinator ili koordinacijski odbor treba obavijestiti putem cirkularnog pisma ili javnog oglasa sve zainteresirane koji posredno i neposredno rade s mladima, da je u tijeku osnivanje parlamenta mladih u njihovoj sredini - selu/gradu/županiji.
Potom treba pozvati sve zainteresirane na zajednički sastanak na kojem će prisutne upoznati s projektnom idejom, već postignutim rezultatima i vizijom o njezinom razvitku. Otvaranje javne rasprave je potrebno radi što boljeg uključivanja svih zainteresiranih u projekt i radi prikupljanja raznovrsnih pristupa, iskustava i ideja.
Valja uvijek uzeti u obzir postojeće stanje i uvažiti prethodne uspješne oblike rada.
Nužno je dogovoriti se na jednom od prvih sastanaka koliko je u svakoj školi, đačkom domu, visokoškolskoj ustanovi, udruzi potrebno osoba za provedbu izbora za buduće zastupnike parlamenta; kriterij za ukupan broj zastupnika u parlamentu i broj predstavnika po školama; dužinu mandata; vrijeme provedbe izbora; adresu na kojoj će prikupljati prijave; točan datum i mjesto održavanja konstituirajuće sjednice.
4. PRIPREMA ZA PROVEDBU PROJEKTA
Slijedi informiranje šire javnosti (osnovnih i srednjih škola, đačkih domova, visokoškolskih ustanova, udruga, institucija, općenito građana) o osnivanju parlamenta mladih putem novina, lokalnog radija i televizije, oglasa, plakata... sa svrhom pojašnjavanja i populariziranja ideje o osnutku parlamenta mladih među mladima i ostalim zainteresiranim građanima.
Informiranje i dodatna obuka o projektu učitelja, voditelja, aktivnih članova lokalnih udruga i partnerskih asocijacija može biti značajna potpora razvoju projekta.
Svim mladima u svakoj školi, đačkom domu, visokoškolskoj ustanovi, udruzi trebalo bi predstaviti projekt i moguće poželjne izborne procedure kako bi svi bili informirani o osnivanju parlamenta mladih.
5. ORGANIZACIJA IZBORA ZA PARLAMENT MLADIH U ŠKOLAMA, ĐAČKIM DOMOVIMA, VISOKOŠKOLSKIM INSTITUCIJAMA, UDRUGAMA
Prvi korak je razrada izborne procedure, u dogovoru s ravnateljem/direktorom institucije/rukovodstvom udruge i prosvjetnopedagoškom službom, te upoznavanje s njom.
Predlažemo sljedeće korake: formiranje izbornih povjerenstava, u čiji sastav ulaze mladi, i njihovo educiranje; izdavanje obrazaca za prijavu kandidata; određivanje krajnjeg datuma do kada se prikupljaju prijave kandidata i objavljivanje popisa kandidata; tiskanje glasačkih listića; određivanje mjesta održavanja predizbornih skupova; organizacija predizbornog skupa uz nadzor; određivanje datuma izbora; izbori (glasačke kutije, pečatne markice, promatrači…); objavljivanja rezultata izbora u nazočnosti javnosti i medija.
Slanje izbornih rezultata koordinacijskom odboru.
Peti korak može potrajati dva-tri tjedna.
6. KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA
Koordinacijski odbor saziva sjednicu parlamenta mladih na kojoj se najprije bira predsjednik i članovi mandatne komisije. Po podnošenju njihova izvješća o provedenim izborima, određuje se zastupnik koji će rukovoditi sjednicom do izbora predsjednika parlamenta.
Izabire se potom predsjednik i članovi Odbora za izbor i imenovanja koji daju prijedlog za izbor predsjednika i potpredsjednika parlamenta. Po izboru predsjednika i potpredsjednika parlamenta, vrši se izbor predsjednika i članova Odbora za Statut i Poslovnik.
Poneki parlamenti mladih imaju i vladu, koju čine predsjednik i resorni ministri, Ukoliko želite koristiti i ovaj oblik rada, na konstituirajućoj sjednici se bira i predsjednika vlade koji je obavezan u dogovorenom roku, za sljedeću sjednicu parlamenta, pripremiti prijedlog za članove vlade.
Ukoliko ste zacrtali da vam prva, osnivačka predsjednika ima i radni karakter, možete, između ostalog, usvojiti statut i poslovnik o radu parlamenata mladih te program rada.
Suodgovornost za budućnost
Strah (autor: Daniel Mrgan)
Krivo bi bilo za sve okrivljavati političare i političke stranke. I u zemljama s dužom demokratskom tradicijom političke su stranke veću pozornost počele posvećivati sudjelovanju mladih u demokratskim procesima donošenja odluka tek pod pritiskom zahtjeva mladih.
Mladi moraju preuzeti odgovornost za isticanje participacije mladih kao jednog od najvažnijih političkih pitanja o kojemu ovisi ne samo razvitak i budućnost njihovih lokalnih sredina nego i cjelokupne Hrvatske. Budućnost je prevažna da bi bila prepuštena samo političarima.